Pozivamo vas da pročitate štivo
koje je nastalo u okviru projekta, uz tijesnu suradnju različitih stručnjaka s područja demencije.
Preporuke za optimizaciju i planiranje domova koji skrbe o osobama s demencijom
Upute za prepoznavanje znakova demencije
Upute za prepoznavanje znakova demencije te postupanje u slučaju da osoba pokazuje znakove demencije.
Radna bilježnica za pomoć pri skrbi za osobe s demencijom: Pod zajedničkim krovom s demencijom
Za potrebe kvalitetno proživljavanje zajedničkih trenutaka, za rodbinu osoba s demencijom je pripremljena radna bilježnica u obliki priručnika kojega će koristiti za izvedbu primjerenih mislenih vježbi kao trening za poticanje i očuvanje mentalne vitalnosti i memorijske funkcije oboljelog. Dostupna je i kao e-gradivo.
Izdan je letak „Što je demencija i kako živjeti s njom?“
Cilj letka je osvješćivanje javnosti o demenciji i potrebi njezine destigmatizacije te upoznavanju čitaoca kome se u svome okruženju može obratiti za pomoć. Uz ostalo letak ukratko educira o uzročnicima demencije i načinima na koje se ona prepoznaje i dijagnosticira te kako se s demencijom može živjeti bolje.
Načrt usposabljanja - povzetek v slovenščini
Na osnovi Analize obstoječih metod dela z osebami z demenco, ki je bila izvedena v domovih starejših v Umagu, Kopru in Izoli (vsi so partnerji v projektu Demenca aCROsSLO) ter novih odkritij in pristopov k demenci, je vodilni partner za področje usposabljanja osebja, ki izvaja socialno-varstvene storitve za osebe z demenco na čezmejnem območju, HUAB – Hrvaško združenje za Alzheimerjevo bolezen, pripravil predlog Načrta usposabljanja.
Plan optimizacije izvođenja programa ''pomoći u kući'' - sažetak
Prema Zakonu o socijalnom osiguranju je ''Pomoć u kući'' jedna od usluga socijalne zaštite a uključuje socijalnu skrb korisnika u slučaju starosti, invalidnosti i u drugim slučajevima kada ''Pomoć u kući'' može nadomjestiti institucionalnu skrb.
Povzetek dokumenta Analiza obstoječih metod dela z osebami z demenco
Dokument je nastal v okviru projekta DEMENCA ACROSSLO z namenom, da se identificira trenutne metode dela z osebami z demenco v vseh treh vključenih domovih in da se na podlagi ugotovitev opredeli področja kjer so potrebne izboljšave. Ta dokument je bil podlaga za poseben dokument Načrt usposabljanja.
Izr. prof. dr. Jana Mali: METODE DELA Z LJUDMI Z DEMENCO
Pri raziskovanju potreb ljudi z demenco lahko v pomoč določene metode in tehnike raziskovanja. Predvsem gre za metode spraševanja in opazovanja.
Tomislav Huić, mag. art, dopredsjednik Hrvatske udruge za Alzheimerovu bolest: PRINCIPI MENADŽMENTA I UPRAVLJANJA BRENDOM SOCIJALNIH USLUGA
Upravljanje domovima za starije i nemoćne zahtjeva i upravljanje njihovim renomeom. U tržišnim ekonomijama i sve usluge su prisiljene na nadmetanje, bez obzira da li su u društvenom ili privatnom vlasništvu.
Dr. Fran Borovečki: FARMAKOLOŠKE TERAPIJE (LIJEKOVI I POPRATNE POJAVE), SPECIFIČNOSTI ZDRAVSTVENE NJEGE OSOBA S DEMENCIJOM
Rano postavljanje dijagnoze važno je zbog pravovremenog započinjanja terapije, što u konačnici dovodi do povoljnijeg tijeka bolesti.
Doc. dr. Milica G. Kramberger, dr. med., specialistka nevrologije : KOMUNIKACIJA Z OSEBAMI Z DEMENCO IN STRES PRI SKRBNIKIH
Družinski člani težko razumejo, da oseba nenadoma ni več takšna kot prej. Čeprav sta zmožnost za pogovor in opravljanje rutinskih opravil pri osebi z demenco okrnjena, pa čustva niso.
Tomislav Huić, mag. art, dopredsjednik Hrvatske udruge za Alzheimerovu bolest: UTJECAJ OKRUŽJA NA KAKVOĆU ŽIVOTA OSOBA S DEMENCIJOM
Šest načela kojih bismo se trebali pridržavati pri uređenju okružja za osobe s demencijom.
dr. Vojko Kavčič: DEMENCA IN KOMUNIKACIJA (povzetek predavanja)
V okviru dela s starejšimi, posebno z osebami z demenco, je uspešno komuniciranje eno najpomembnejših komponent dela. Predstavlja temelj naših odnosov z varovanci in njihovimi družinskim člani ter s sodelavci.
Izr. prof. dr. Jana Mali: NAČELA IN POMEN PSIHOSOCIALNE OSKRBE IN DOSTOPA DO OSEB Z DEMENCO
Potreba po vzpostavljanju stikov z ljudmi je pri ljudeh z demenco zelo izražena, zadovoljevanje te potrebe pa je pogosto ovirano. Zaradi demence so najbolj izrazite težave z vzpostavljanjem in vzdrževanjem socialnih stikov.
Marinka Rudolf: RAZUMEVANJE IN PREPOZNAVANJE VEDENJSKIH TER PSIHIČNIH SPREMEMB PRI OSEBAH Z DEMENCO TER OCENA IN UKREPANJE
Nevropsihiatrični simptomi, kot je vedenjske in psihične spremembe pri demenci poimenovala Marinka Rudolf, se prej ali slej pojavijo pri vseh bolnikih. So čustveni in vedenjski odgovor na spremenjeno zaznavanje in razumevanje miselnih vsebin.
NAČRT OPTIMIZACIJE IZVAJANJA POMOČI NA DOMU
Staranje populacije oz. spreminjanje njene starostne strukture že ima in bo v prihodnosti imelo še večje posledice tudi za področje zdravstva in socialnega varstva.
Borna Godan: PREPOZNAVANJE SIMPTOMOV V TREH STADIJIH DEMENCE (povzetek predavanja)
Demencije spadaju u skupinu neurodegenerativnih bolesti koje su progresivne i neizlječive. Etiologija demencija je heterogena i nedovoljno poznata. Upravo zato u ovom modulu pokušat ćemo objasniti i predočiti uzročnike i simptome demencija, vrste simptoma, psihičkih poremećaja i tijeka bolesti.
Mira Dajčić: OSNOVE NJEGE I SKRBI O OSOBAMA S DEMENCIJOM, OSOBINE OBOLJELIH OSOBA (povzetek predavanja)
Kognitivni simptomi bolesti javljaju se postepeno, a s napredovanjem bolesti psihički simptomi postaju sve izraženiji, a i fizičko propadanje cijelog organizma postaje izrazitije. Sindrom demencije obuhvaća širok spektar simptoma uz veću ili manju oštećenost ili pak izgubljenost raznovrsnih funkcija.
Vesna Hojan: NEFARMAKOLOŠKE TERAPIJE IN MOTIVACIJSKE TEHNIKE ZA OSEBE Z DEMENCO (povzetek predavanja)
Namen predavanja je prikaz uporabnih tehnik sproščanja, bazalne stimulacije, spodbujanja smiselnih aktivnosti, motivacijskih tehnik, tehnike presedanja, vstajanja in spreminjanja položajev z oporo na pozitivnih dogodkih iz preteklosti, pomenom vpliva svojcev in pomembnih drugih, koncept dela na Nizozemskem in pri nas.
Dr. Pirtošek: ALZHEIMERJEVA DEMENCA (povzetek predavanja)
Alzheimerjeva demenca je bolezen možganov, relativno počasi napredujoč upad višjih miselnih funkcij, ki je izražen do te mere, da onemogoča dnevne aktivnosti doma ali na delu. Prizadene starejše bolnike in pogostost te bolezni hitro narašča po 60 in 65 letu.